Quantcast
Channel: News Of Rwanda – Rwanda News
Viewing all 3792 articles
Browse latest View live

Nyabihu: Abaturage barifuza ko amarushanwa ku muganda n’akamaro kawo yazasiga impinduka ku isura y’umuganda mu gihugu

$
0
0
Aha ni mu duce 2, abaturage bakozemo umuganda mu karere ka Nyabihu. Hejuru basiburaga umuyoboro w’amazi wuzuraga mu mvura ugasenyera abaturage muri Mukamira, ahandi bacukuraga imirwanyasuri ku misozi ihanamye,yamanukagaho amazi akangiriza abaturage byinshi muri Karago,ubu ibi bibazo byose byarakemutse

Aha ni mu duce 2, abaturage bakozemo umuganda mu karere ka Nyabihu. Hejuru basiburaga umuyoboro w’amazi wuzuraga mu mvura ugasenyera abaturage muri Mukamira, ahandi bacukuraga imirwanyasuri ku misozi ihanamye,yamanukagaho amazi akangiriza abaturage byinshi muri Karago,ubu ibi bibazo byose byarakemutse

Mu Rwanda hateguwe amarushanwa ajyanye n’akamaro k’umuganda. Ni mu rwego rwo guteza imbere umuganda, kwerekana ibyiza by’umuganda no gukangurira abaturage kuwitabira bazi neza icyo umaze.

m_Nyabihu Abaturage barifuza ko amarushanwa ku muganda n'akamaro kawo yazasiga impinduka ku isura y'umuganda mu gihugu2

Aya marushanwa yatangiriye mu nzego zo hasi mu mirenge n’utugari, agera ku turere n’intara, kuri ubu abatsinze ku rwego rw’intara bakazarushanwa ku rwego rw’igihugu kuri uyu wa 14/3/2014 hanasozwa ukwezi ku miyoborere myiza. Insanganyamatsiko y’ayo marushanwa ikaba igira iti “dukore umuganda duharanira kwigira”.

Bamwe mu baturage bo mu karere ka Nyabihu, bari no mu bitabiriye ayo marushanwa ku kamaro k’umuganda, bavuga ko bakurikije imiterere y’akarere batuyemo, byaba ari ukwigiza nkana hagize uvuga ko adasobanukiwe akamaro k’umuganda.

m_Nyabihu Abaturage barifuza ko amarushanwa ku muganda n'akamaro kawo yazasiga impinduka ku isura y'umuganda mu gihugu3

Bavuga ko aka karere kakunze kurangwa n’ibiza biturutse ku mvura nyinshi ihagwa n’imiterere yako y’imisozi n’ubuhaname, byiyongeraho ubutaka bworoshye, ibyo bikaba byaratumaga iyo imvura yagwaga yaratezaga ingaruka nyinshi. Muri zo hakaba harimo nk’inkangu, amasuri, gusenyuka kw’amazu no kwangirika kw’imihanda, gutwarwa kw’imyaka, abantu n’ibintu n’ibindi.

Binyuze mu miganda itandukanye yabaye muri aka karere,hagiye hashakirwa umuti urambye ibi bibazo,byari bimaze kubangamira abaturage bahatuye,abahanyura n’abahafite ibikorwa.

Kuri ubu binyuze mu muganda,hagiye haterwa ibiti bifata ubutaka ,ahanini binavangwa n’imyaka,hagacukurwa imirwanyasuri ku misozi ihanamye,hasubiranywa imihanda yari yarangijwe n’amazi,abasenyewe n’ibiza barubakirwa rimwe na rimwe binyuze mu muganda,imigezi n’ahandi habangamiraga abaturage birwanywaho isuri binyuze mu miganda,hanakorwa ibindi bikorwa byinshi.

Kuri ubu bamwe mu bari batuye mu nkengero za Gishwati,bishimira cyane uburyo aka gace kabungabunzwe karatezaga ingaruka nyinshi. Kuri ubu Gishwati yagabanijwemo ibice 3, harimo igice cy’ishyamba,icy’inzuri gikorerwamo ubworozi n’icy’ubuhinzi cyakozwemo amaterasi ndinganire.

m_Nyabihu Abaturage barifuza ko amarushanwa ku muganda n'akamaro kawo yazasiga impinduka ku isura y'umuganda mu gihugu4

Uwimana,umwe mu baturage bahaturiye,avuga ko kuri ubu,mu gihe ubutaka bwa Gishwati bwari bwaramazwe n’isuri n’inkangu byateza ingaruka zirimo n’imfu z’abantu,binyuze mu bikorwa bitandukanye by’inkeragutabara zahaciye amaterasi ndinganire ndetse n’imiganda yagiye ihakorwa,ubu isura yarahindutse. Barahinga bakeza,bakiteza imbere. Ibyo bimutera kwishimira umuganda no gushishikariza abandi kuwitabira.

Uretse mu murenge wa Bigogwe, Hakiza Evariste wo mu murenge wa Rugera mu karere ka  Nyabihu,avuga ko muri ako gace hari umugezi witwa Kazihira wabangamiraga abaturage cyane bitewe n’isuri watezaga.

Kuri ubu,binyuze mu muganda,hashize imyaka irenga 3 utagiteza iki kibazo,kuko bawuteyeho ibibingo ku nkengero z’aho ugenda unyura,buri muturage agatera ahamwegereye. Ubu ikibazo watezaga cyaracyemutse burundu.

Colette wo mu murenge wa Shyira,avuga ko binyuze mu muganda,bagiye bakora imihanda yari yarananiranye,none imigenderanire ikaba yaraboroheye.

Ingero ni nyinshi ku kamaro k’umuganda zigarukwaho na bamwe mu baturage. Gusa kuri ubu,binanyuze mu marushanwa bamwe bitabiriye ku kamaro k’umuganda, bakanakamenyesha abandi benshi binyuze mu bihangano byabo,basanga umuganda wagakwiriye gufata isura nshya,ku buryo buri wese ufite imyaka imwemerera kuwukora yakagombye kuwitabira mu Rwanda.

Ibi bakaba babivuga bagendeye ku ruhare umuganda wagize mu gukemura ibibazo bitandukanye mu karere ka Nyabihu,bakaba banakeka ko ari nako ugira uruhare mu kubikemura mu tundi turere.

Nk’uko Rudaseswa Eugene ushinzwe imiyoborere myiza mu karere ka Nyabihu abivuga,amarushanwa yateguwe mu rwego rwo guteza imbere umuganda gushishikariza abaturage kumenya neza akamaro kawo no kuwitabira,bagaharanira kugira umuco wo kwikemurira ibibazo.

Insanganyamatsiko y’aya marushanwa ku muganda,ikaba ihamagarira buri wese bireba bose gukora umuganda aharanira kwigira. Mu gihe amarushanwa ku  ku rwego rw’uturere n’intara yamaze kuba,hategerejwe ayo ku rwego rw’igihugu azaba kuwa 14/3/2014 hanasozwa ku rwego rw’igihugu ukwezi kw’imiyoborere myiza nk’uko Bisengimana Denis ushinzwe imiyoborere myiza ku rwego rw’Intara y’Iburengerazuba yabidutangarije.

Mu marushwanwa agamije guteza imbere umuganda,abaturage b’akarere ka Nyabihu bitabiriye,bagendeye ku kamaro umuganda wabagiriye bavuga ko basanga ukwiye kwitabirwa n’ab’ureba bose kuko ufasha mu iterambere ry’igihugu

Mu marushwanwa agamije guteza imbere umuganda,abaturage b’akarere ka Nyabihu bitabiriye,bagendeye ku kamaro umuganda wabagiriye bavuga ko basanga ukwiye kwitabirwa n’ab’ureba bose kuko ufasha mu iterambere ry’igihugu

Abaturage bose bireba bakaba bashishikarizwa kujya bitabira igikorwa cy’umuganda nk’isoko y’iterambere, kwikemurira ibibazo no kwigira bityo umuganda ukarushaho kugira isura nshya y’ubwitabire ,buri wese asobanukiwe ibyiza byawo.

 

 


Ruhango: Abarokotse Jenoside barishimira ko imibiri y’ababo igiye gushyingurwa mu cyubahiro

$
0
0
Abaturage bazindukira mu gikorwa cyo gutunganya iyi mibiri

Abaturage bazindukira mu gikorwa cyo gutunganya iyi mibiri

Nyuma y’imyaka 20 Jenoside ikorewe abatutsi ibaye, imibiri igera ku bihumbi 60 yari itarashyingurwa mu cyubahiro iri ahantu mu cyobo cyahoze kitwaga CND mu gihe cya Jenoside , ubu irimo gutunganywa kugirango ishyingurwe mu cyubahiro.

Kuba iyi mibiri yari itarashyingurwa mu cyubahiro ngo byateraga akababaro gakomeye cyane abarokotse jenoside yakorewe Abatutsi batuye agace k’Amayaga aho iyi mbiri iri.

Iyo imibiri imaze kozwa yanikwa ku gatanda

Iyo imibiri imaze kozwa yanikwa ku gatanda

Abaturage batandukanye baturutse mu murenge wa Ntongwe na Kinazi, bari mugikorwa cyo koza iyi mibiri imaze iminsi yimuwe mu cyobo cya CND ahitwa ku Rutabo ni mumurenge wa Kinazi.

Buri muturage aba afite ibase afite n’ikiroso arimo koza iyi mibiri, abandi nabo baba bari mugikorwa cyo kuzana amazi abandi barimo kwanika imibiri imaze gutunganywa.

Imibiri imaze gutunganywa ishyirwa ahantu heza mbere y’uko ishyingurwa mu cyubahiro mu rwibutso rw’akarere ka Ruhango

Imibiri imaze gutunganywa ishyirwa ahantu heza mbere y’uko ishyingurwa mu cyubahiro mu rwibutso rw’akarere ka Ruhango

Ruhezamihigo Jean d’Amour warokotse Jenoside akaba avuka muri uyu murenge wa Kinazi ndetse akaba afite abe batari bagashyinguwe mu cyubahiro,avuga ko nubwo hari hashize imyaka 20 imibiri y’ababo iri ahantu hagayitse, ubu ngo ibyishimo ni byose kuko babonye ababo bakaba bagiye kubashyingura mu cyubahiro.

Ati “buri umwe wese werekaga muri kiriya cyobo ko hari abantu ibihumbi 60 bidashyinguye mu cyubahiro, wabonaga bimuteye ikibazo. Ariko ubu turashimira Leta yacu kuko yadushakiye aho abacu bashyingurwa mu cyubahiro, hanyuma nidushaka kubasura tuzajya tubasanga ahantu heza.”

m_Ruhango Abarokotse Jenoside barishimira ko imibiri y’ababo igiye gushyingurwa mu cyubahiro4

Akarere ka Ruhango ubu karimo kubaka imva ebyiri imwe yamaze kuzura indi nayo biteganyijwe ko izuzura vuba.

Rurangwa Sylvan ushinzwe umuco na siporo mu karere ka Ruhango, avuga ko impamvu zatumye iyi mibiri itinda gushyingurwa ahanini ngo ni ukubera ikibazo cy’amikoro.

Biteganyijwe ko nihatagira igihinduka, iyi mibiri igomba kuba yashyinguwe mu cyubahiro bitarenze tariki ya 20/04/2014, kuko aho igomba gushyingurwa hamaze kuboneka.

 

Gatsibo: Kabarore na Kiramuruzi niyo mirenge iza ku isonga mu kugaragaramo ibyaha by’urugomo

$
0
0
m_Kabarore na Kiramuruzi niyo mirenge iza ku isonga mu kugaragaramo ibyaha by’urugomo

Umuyobozi w’Akarere ka Gatsibo n’abahagarariye Ingabo na Polisi mu Karere

Imirenge ya Kabarore na Kiramuruzi iherereye mu Karere ka Gatsibo, niyo itungwa agatoki n’inzego z’umutekano ko iza ku isonga mu kugaragaramo ibikorwa by’urugomo rukabije hamwe n’ibyaha ndengakamere.

Ibi ni ibyagaragajwe na raporo y’inzego z’umutekano mu Karere ka Gatsibo mu nama y’umutekano idasanzwe yabaye kuri uyu wa 5 Werurwe 2014, iyi nama ikaba yari ihuje inzego z’umutekano mu Karere zirimo Ingabo na Polisi, ubuyobozi bw’Akarere ka Gatsibo, abanyamabanga nshingwabikorwa bose b’imirenge, inzego z’abagore n’izurubyiruko ndetse n’abavuga rikijyana bo muri aka Karere.

Nkuko byagaragajwe, iyi mirenge iza ku isonga mu kugaragaramo urugomo rukabije n’ibyaha ndengakamere bitewe ahanini nuko ariyo mirenge iri mu mijyi, ugasanga ariyo ndiri y’ibiyobyabwenjye n’urugomo.

Twifuje kumenya icyo ubuyobozi bw’umurenge wa Kabarore bubivugaho n’ingamba bafite mu gukumira ibyaha ndengakamere, Umunyamabanga nshingwabikorwa wawo Murara Fred adutangariza ko ubu hafashwe ingamba zo gukaza amarondo, n’abaturage bakarushaho gukorana n’inzego z’umutekano batangira amakuru ku gihe.

Umuyobozi w’Akarere ka Gatsibo Ruboneza Ambroise, yavuze ko iyi nama iba igamije kurebera hamwe uko umutekano umeze mu Karere, ndetse n’ingamba zafatwa mu kurushaho kuwubungabunga.

Yagize ati:”Umutekano niwo musingi w’inbintu byose haba mu mibereho myiza, mu bukungu n’iterambere ry’Akarere muri rusanjye, bityo rero tutawusigasiye ntacyo twaba dukora”.

Iyi nama yashojwe hafashwe ingamba zirimo ko; abayobozi mu nzego z’ibanze bagomba kumenya abantu bose bakekwaho kuba intandaro y’urugomo mu Mirenge no Mutugali bayobora, gukaza amarondo, kurushaho gukorana na gahunda y’ijisho ry’umuturanyi no gukomeza gushishikariza abaturage gutanga amakuru ku gihe.

Guhera muri uyu mwaka wa 2014, JADF izajya igenerwa ingengo y’imari na Leta

$
0
0
m_Guhera muri uyu mwaka wa 2014, JADF izajya igenerwa ingengo y’imari na Leta

Jean Paul Munyandinda, umukozi wa RGB aganira n’abagize JADF

Ubwo abagize ihuriro ry’abafatanyabikorwa (JADF) bo mu Karere ka Huye basozaga imurikabikorwa ry’iminsi itatu bagiriye mu nzu mberabyombi y’akarere ka huye, bamenyeshejwe ko ibwiriza rya Minisitiri w’intebe ryasohotse ku itariki ya 13/1/2014 ribagenera ingengo y’imari.

Jean Paul Munyandinda, umukozi mu kigo cy’igihugu cy’imiyoborere myiza (RGB), amenyesha abafatanyabikorwa b’i Huye ko bazajya bagenerwa ingengo y’imari, yabasobanuriye ko ari ukugira ngo babashe kurangiza inshingano biyemeje harimo iyo kwegereza ubuyobozi n’ubushobozi abaturage, ndetse no kubafasha kwiteza imbere.

Ibi byanejeje abibumbiye muri JADF kuko ngo bizatuma hari ibyo babasha kugeraho bifuzaga ariko ntibishoboke kubera ubushobozi bukeya.

Dieudonné Munyankiko uhagarariye umuryango AMI muri JADF ubu akaba ari na we muyobozi w’iri huriro, ati “turamutse tubonye iyo ngengo y’imari byadufasha kuko hari ibikorwa bimwe na bimwe tureka gukora kandi twumvaga ari ngombwa.”

Bimwe muri ibyo bikorwa ni nk’ibyo kwicarana nk’abafatanyabikorwa kugira ngo babashe guhuza imigambi, bafatiye ku muhamagaro wa buri wese.

Munyankiko kandi ati “dushobora no kugira ibikorwa duhurijeho bifitiye akamaro abaturage bo mu turere cyangwa imirenge dukoreramo.”

Ubusanzwe, ibikorwa abibumbiye muri JADF babashaga gukora nk’ihuriro ni ugutegura no gukora amamurikabikorwa nk’iryashojwe ku itariki ya 5/3 (ryatangiye ku ya 3/3/20140) ndetse no gukora inama rusange.

Kugira ngo imurikabikorwa rishoboke, basaba abafatanyabikorwa gutanga amafaranga ajyanye n’iki gikorwa. Icyakora, hari n’imisanzu batanga. Gusa, nk’uko bivugwa na Kayitare Leon Pierre, umunyamanga uhoraho wa JADF y’i Huye, ngo abitabira gutanga iyi misanzu kugeza ubu ni bakeya cyane.

Imurikabikorwa ryashojwe uyu munsi ryitabiriwe n’abafatanyabikorwa 42, ariko ubusanzwe bagera kuri 80 bakorera mu Karere ka Huye. Umunyamabanga uhoraho wa JADF y’i Huye ati “kuba ryarateguwe mu gihe gitoya, risa n’iritunguranye, bitewe n’uko RGB yasabaga ko imurikabikorwa ry’Akarere  rihuzwa n’irya JADF, ni imwe mu mpamvu zatumye bitabira ari bakeya.”

Leadership Retreat to discuss basic education

$
0
0
Quality of education will be one of the focus subjects in this year’s leadership Retreat

Quality of education will be one of the focus subjects in this year’s leadership Retreat

The quality of basic education will be one of the major issues to be tabled by government leaders at the 11th National Leadership Retreat slated to take place from 8-10 March at Gabiro School of Infantry in Eastern Province.

The meeting will be chaired His Excellence President Paul Kagame and will be attended by more than 250 members of cabinet, ambassadors, mayors and heads of key government agencies. Senior members of the legislature and judiciary, and representatives of the private sector, expected to attend.

Under the theme- ‘Accountable Governance’ other issues to be discussed during the interactive panel sessions will include: improving planning, coordination and service delivery as well as mechanisms to accelerate private sector growth.

The retreat will discuss the role of education, governance and private sector as key to achieving EDPRS2 and Vision 2020.

Leadership Retreat to discuss basic education1

Leaders register in preparation for the retreat this morning

Today morning is when preparations for transportation and security for the Rwandan leaders getting to ready set off for the retreat were in high gear at the Prime Minister’s office. They left for Gabiro, this afternoon.

Rwanda shifted from using French in schools to English and over 43,000 teachers were trained in the English language with the first batch undergoing three month training between November 2009 and January 2010.

Technical education (TEVT) may also be one of the key education areas that may come up during the meeting, since the government has set its eyes on improving human capacities and skills by the year 2020, to move from an agricultural to knowledge based economy.

In February 2014, The Ministry of Education launched the education for all review (EFA) that is expected to ascertain the progress made by Rwanda’s education system with a view to inform policymakers.

Government commitments to education include improving early childhood care and education–focusing on the most vulnerable children–universal basic education and meeting learning needs with a target of increasing adult literacy by at least to 50 per cent.

Rwanda has the highest primary school enrolment rates in Africa. For both boys and girls, it is on track to achieve universal access to primary education by 2015. There has been sustained progress in access to education with the primary net enrolment rate increasing to 96.5 per cent in 2012.

Rwanda expels 6 high ranking South African diplomats

$
0
0
Six South African High Commission officials have been expelled from Kigali

Six South African High Commission officials have been expelled from Kigali

Rwanda has expelled six high ranking South African diplomats from Kigali, all accused of espionage. Reliable sources in Kigali told News of Rwanda that South African High Commissioner to Rwanda is not among those expelled. The source, however, did not disclose the names of expelled diplomats.

There was no comment yet from either Rwanda’s Ministry of foreign affairs or South African embassy in Kigali.

Rwanda and South Africa have been in news for sometime over Rwandan dissidents hiding in South Africa.

Pictorial of the Rwandan Gov’t officials readying for the retreat

$
0
0

More than 250 members of cabinet, ambassadors, mayors and heads of key government agencies, senior members of the legislature and judiciary, and representatives of the private sector will gather at GabiroSchool of Infantry in Eastern Province from 8-10 March for the 11thGovernment Leadership Retreat.

Chaired by President Kagame, this year’s retreat is themed “Accountable Governance” and provides an opportunity for Rwanda’s leaders to hold each other accountable, reflect on the country’s progress and forge common solutions that will ensure improved the delivery of services to Rwandans.

Below is a pictorial

m_Pictorial of the Rwandan Gov’t officials readying for the retreat

Minister of Agriculture Agnes Kalibata packs her bags and is ready to go

 

m_Ambassador Charles Kayonga

Ambassador Charles Kayonga

 

m_Disaster Management Minister, Seraphine Mukantabana

Disaster Management Minister, Seraphine Mukantabana

 

m_Finance Minister Amb Clever Gatete hops out of his car

Finance Minister Amb: Clever Gatete hops out of his car

 

m_Prosecutor General – Richard Muhumuza {left}

Prosecutor General – Richard Muhumuza {left}

m_Private Sector Federation Member Alphonsine Niyigena arrives

The Director of EWASA, Ntare Karitanyi

m_RBA Boss Arthur Asiimwe arrives and looks set for the retreat

RBA Boss Arthur Asiimwe arrives and looks set for the retreat

RDB’s Rica Rwigamba is also ready to travel

RDB’s Rica Rwigamba is also ready to travel

m_The Director of EWASA, Ntare Karitanyi

The Director of EWASA, Ntare Karitanyi

m_Officials checking in – to be registered

Officials checking in – to be registered

 

Kirehe: Hamenwe ibiyobyabwenge bfite agaciro ka Miliyoni zisaga 14

$
0
0

hamenwe  ibiyobyabwenge bfite agaciro

Abaturage biganjemo urubyiruko cyane cyane abanyonzi n’abamotari, umuyobozi w’Akarere ka Kirehe n’inzego zishinzwe umutekano bafatanyirije hamwe kumena ibiyobyabwenge birimo urumogi rupima ibiro 716 no kumena ku mugaragaro litiro 214 za kanyanga, hamwe na Chief waragi zigera kuri 66.

 hamenwe  ibiyobyabwenge bfite agaciro 2

Mu gikorwa cyo gusenya ibi biyobyabwenge cyabaye kuri uyu wa gatatu tariki 05/03/2014 hari abaturage biganjemo urubyiruko bari baje kwihera amaso uko ibi biyobyabwenge birimo urumogi bimenwa.

Asobanura ububi bw’ibiyobyabwenge, umuyobozi w’Akarere ka Kirehe Murayire Protais yibukije aba bari baje kureba iki gikorwa cyo kwerekana ububi bw’ibi biyobyabwenge ko umuntu wanyoye ibiyobyabwenge usanga ari wa wundi ufata abana ku ngufu, agakubita umugore akanica n’imiryango ye kuko aba adafite umutimanama umubuza gukora ibibi,    yasabye abari aho cyane cyane urubyiruko kubyirinda kandi bagatafatanya n’inzego zishinzwe umutekano bazitungira agatoki ababinywa kimwe n’ababicuruza.

Uyu muyobozi kandi yibukije urubyiruko ko gucuruza no kunywa ibiyobyabwenge ari igikorwa kigayitse cyane, kuko usanga ari ukwiyangiririza ubuzima, maze abasaba ko bajya batanga amakuru ku bantu bose bafite aho bahuriye no gucuruza no kunywa ibiyobyabwenge kuko babana nabo buri munsi.

Umuyobozi wa Polisi mu karere ka Kirehe SSPT, Bizimana Félix yabibukije ko ibiyobyabwenge byasenywe o nta handi byavuye uretse mu mago yabo akaba abasaba gukomeza kumenya aho biri kugira ngo habe harandurwa ibiyobyabwenge burundu, kuko bimaze kugaragara ko uwabinyoye ariwe ukora ibyaha byinshi kandi ngo ibyinshi bikorwa n’urubyiruko.

Uwiragiye Abert, umwe mu bari bitabiriye iki gikorwa cyo kumena urumogi akaba mu buzima busanzwe akora akazi k’ubumotari avuga ko byatumye amenya urumogi yari asanzwe ntarwo azi, akavuga ko byatumye arushaho gusobanukirwa.

Gukoresha, gucuruza cyangwa se guhinga ibiyobyabwenge no gukoresha kanyanga ubikora arahanwa, igihano kirekire n’imyaka 5 n’ihazabu ya Mililiyoni 5  biteganwa n’ingingo ya 593-594 agace ka 20 yo mu gitabo cy’amategeko ahana ibyaha mu Rwanda nkuko byasobanuwe na Niyonizeye Javan umushinjacyaha uyobora ubushinjacyaha ku rwego rwisumbuye rwa Ngoma nawe wari muri iki gikorwa.


Rubavu: Abanyamahanga batuye Rubavu batangiye gufotorwa ngo bahabwe ibyangombwa byo gutura mu Rwanda

$
0
0

rubavu

Abanyamahanga barenga 640 basanzwe bakorera mu karere ka Rubavu bahatuye batangiye igikorwa cyo kwifotoza kugira ngo bazahabwe ibyangombwa by’abanyamahanga batuye mu Rwanda.

Ubwo twaganiraga na Mugabo Bosco umukozi w’ikigo cy’igihugu gishinzwe abinjira n’abasohoka mu Rwanda yatangaje ko iki gikorwa kizamara iminsi 3 mu karere ka Rubavu, naho ku munsi wa mbere bakaba bashoboye kwakira abarenga ijana mu kwifotoza ndetse bakira n’abandi bacikanywe no kwibaruza bagera kuri 60.

Mugabo avuga ko iyi karita izahabwa abanyamahanga baba mu Rwanda izabafasha kubona ibyangombwa bimwe bataheshwaga n’igipapuro bahabwaga kitwa Green Card, kuba iyi karita ikoze mu buryo bujyanye n’ikoranabuhanga ngo birimo kuzoroshya  kubona uruhushya rwo gutwara ibinyabiziga, kuyikoresha muri banki no mu bwishingizi ndetse itume bahabwa n’izindi serivisi.

Mugabo avuga ko nyuma yo kwifotoza ngo abashaka ikarita bazajya bayihabwa bitarenze iminsi 3 ariko ikazajya igura amafaranga ibihumbi bitanu nkuko igipapuro cya Green Card cyari gisanzwe kigurwa.

Biteganyijwe ko igikorwa cyo kwifotoza ku banyamahanga baba mu Rwanda kugira ngo bazahabwe ibyangombwa bizarangira taliki ya 20/3/2014, mu karere ka Rubavu abahatuye bakaba bavuga ko bishimiye iyi karita kuko yoroshye gutwarika ikindi ngo izajya iborohereza kubona serivisi zo mu Rwanda.

Juma, umunyekongo utuye mu Rwanda ariko ukorera mu mujyi wa Goma avuga ko gukoresha passport cyangwa icyangombwa cya CEPGL gitwarika nabi ndetse kikaba cyasaza, kuba bagiye guhabwa ikarita imeze nk’irangamuntu yo mu Rwanda ngo ni ibintu byiza.

Umubare munini w’abanyamahanga baba mu karere ka Rubavu ni abanyecongo kubera ikibazo cy’umutekano wabo benshi bagahitamo kuza gutura Gisenyi bakorera Goma aho benshi batuye mu gace kiswe RCD.

Rusizi:Intore zirasabwa guha agaciro ibikorwa byo kurugerero

$
0
0

Hagamijwe kureba uko ibikorwa by’intore zo kurugerero bihagaze nyuma y’amezi abiri zitangiye imirimo itandukanye mu tugari twabo, komite mpuza bikorwa ku rwego rw’akarere ka Rusizi ishinzwe gukurikirana imikorere y’izi ntore irasaba izi ntore zo mu murenge wa Kamembe na Gihundwe kwikubita agashyi bakitabira ibikorwa by’urugerero kuko ngo bigaragara ko hari benshi batakicyitabira ibi bikorwa bigirira igihugu akamaro, kuruhande rw’izi ntore zivuga ko zibangamirwa n’ababyeyi bazo babasaba kubafasha imirimo ariko ababyeyi nabo bagahakana ibyo abana babavugaho.

Ababyeyi barahakana ko babuza abana kujya kurugerero

Ababyeyi barahakana ko babuza abana kujya kurugerero

Nyuma y’amezi 2 ashize intore zo kurugerero zitangiye ibikorwa by’iterambere bitandukanye hirya no hino mu tugari, komite mpuza bikorwa ishinzwe kuzikurikirana ku rwego rw’akarere ka Rusizi iranenga imikorere y’izi ntore kuko bamwe batakicyitabira ibikorwa byo kurugerero, ni muri urwo rwego umuyobozi w’akarere ka Rusizi Bwana Nzeyimana Oscar yavuze ko bibaza aho intore zo kurugerero  zagiye bikabayobera, abasaba kugaragaza impamvu zo kutitabira ibikorwa byo kurugerero kandi yanabasabye kujya bakora ibikorwa bigaragara  Atari ukurangiza umuhango ndetse bakagira n’igihe cyo kubikurikirana.

 intore zirasabwa guha agaciro ibikorwa byo kurugerero

Kuruhande rw’ intore zo kurugerero, zigaragaza imbogamizi bahura nazo zibabuza kwitabira urugerero uko bikwiye aho batunga ababyeyi agatoki bakavuga ko ngo babatererana mu kazi ko murugo kandi aricyo gihe baba babonye cyo kubafasha mugihe baba barangije amashuri, usibye ibyo, ngo nabitabira Babura ibikoresho byabafasha gukora ibikorwa byo kurugerero, icyakora ngo hari n’abagenzi babo batitabira ibikorwa byo kurugerero bakavuga ko ngo baba bagiye mu biraka abandi ngo ntibazi ibyo baba bahugiyemo ubu bwitabire buke bwashimangiwe nanone n’abayobozi b’utugari bakurikirana izi ntore umunsi kuwundi.

Bamwe mu babyeyi bari bitabiriye ibi biganiro  bavuga ko izi ntore zo kurugerero zibeshyera ababyeyi kuko ngo hari igihe babakangurira kwitabira ibikorwa byo kurugerero bakababwira ko nta nyungu ibirimo nkuko bitangazwa  n’umubyeyi Mukagakwaya Salama.

Mu karere ka Rusizi hatojwe intore 2297, abitabiriye ibikorwa byo kurugerero ni 1986,bamwe muri aba hari abasubiye kwiga , abimutse batakibarirwa muri aka karere n’abandi bahura n’ibibazo by’uburwayi.

Gatsibo: Umurenge wa Muhura ugeze kure ushyira mu bikorwa imihigo

$
0
0
Mu mihigo abatuye Umurenge wa muhura bamaze kumenya akamaro ko gukoresha biogaz

Mu mihigo abatuye Umurenge wa muhura bamaze kumenya akamaro ko gukoresha biogaz

Mu murenge wa Muhura, Akarere ka Gatsibo kuri uyu wa 6 Werurwe uyu mwaka wa 2014, hakozwe isuzuma ry’imihigo y’umwaka wa 2013-2014 n’itsinda riturutse ku rwego rw’Akarere, ngo harebwe aho Umurenge ugeze ushyira mubikorwa imihigo.

Ni muri gahunda yo kureba aho imirene igeze ishyira mu bikorwa imihigo,  Umunyamabanga Nshingwabikorwa w’Umurenge aba yarasinyanye n’Umuyobozi w’Akarere nawe akayisinyana na Nyakubahwa Perezida wa Repubulika y’U Rwanda.

 Akarere ka Gatsibo kamaze kugira umuco wo gukurikirana imihigo ku nzego zose z’Akarere guhera ku tugari, imirenge ndetse n’Akarere nyirizina.

Uyu murenge wa Muhura ufite ibikorwa by’iterambere byinshi bitandukanye birimo ibigo by’imali nka Banki ya Kigali, Banki y’Abaturage, za Sacco ndetse na Equity bank, hari kandi amashuri, Isoko rya kijyambere ndetse n’ubuhinzi n’ubworozi buteye imbere burimo kawa ndetse n’inka za kijyambere.

Muri iryo suzuma hanasuwe umugabo witwa Kalisa Christophe, akaba ari umuturage w’intangarugero witeje imbere mu buryo bugaraga muri uwo murenge, ndetse akaba anafite ibikorwa by’iterambere bifatika birimo; Inka za kijyambere eshatu, Biogaz, akarima k’igikoni ka kijyambere n’ibindi bikorwa bitandukanye.

Uyu muturage avuga avuga kandi ko abona amata bitamugoye ndetse akaba anabona ifumbire akura mu mase y’inka ze, akaba anafite amashyiga ya rondereza acanwa n’ingufu zikomoka kuri biogas, akavuga ko yaciye ukubiri no gucana inkwi muburyo bwo kutangiza ibidukikije.

Umurenge wa Muhura ufite ibikorwa bitandukanye cyane cyane byiganjemo ubuhinzi bwa kawa, ibyo bigatuma uza ku isonga mu kweza kawa nyinshi muri aka karere Gatsibo.

Rwanda should not negotiate with FDLR-US envoy

$
0
0
m_00

Sen. Russ Feingold

The United States Special envoy for Great Lakes region, Sen. Russ Feingold, has said he doesn’t see reasons why Rwanda should organize seat-down table negotiations with FDRL, saying there has been a framework agreement signed to eliminate all armed groups in the region.

The US special envoy was speaking to Kigali Today news Website on Monday, shortly after meeting with officials from the Economic Community for Great Lakes Region (CEPGL) in Rubavu District, Western Province.

Sen. Russ said that he is on a regional tour as part of reviewing the implementation of Addis-Ababa agreement that was signed by African heads of States to disarm and eliminate all armed militia groups operating in the Eastern Democratic Republic of Congo (DRC).

Highlighting on FDRL that continue to destabilize DRC’s Eastern region, Sen. Russ said that he had consulted United Nations Organization Stabilization Mission in the Democratic Republic of the Congo (MONUSCO) to halt FDRL  operations and get them out of  DRC.

“We believe that all the armed groups operating illegally in Eastern Congo have to be defeated or surrender. We are pleased with the progress against M23, ADF and the FDLR and we are confident that MONUSCO working with FRDC will move in a right direction and I have spent a lot of time here and briefed on how the progress is being made,” he said.

Asked if Rwanda should negotiate with FDRL, Sen. Russ responded that there has been a frame work of agreement signed by African heads of States countries that all armed groups in the region should be eliminated.

“What I believe is that under the framework agreement, all the countries in the region agreed that all armed groups have to be eliminated. They all support MONUSCO and that’s MONUSCO’s job. Now, if all the people in FDLR and in other groups want to surrender, we provide all necessary support to make it possible,” He added.

Gatsibo: Kugaragariza abaturage ibibakorerwa niwo musingi w’imiyoborere myiza

$
0
0

Kugaragaza ibyo dukora ni umusingi w’imiyoborere myiza, ibi ni ibyatangajwe n’Umunyamabanga nshingwabikorwa w’Intara y’Uburasirazuba Makombe Jean Marie Vianney ubwo yatangizaga imurikabikorwa ry’abafatanyabikorwa b’Akarere ka Gatsibo bibumbiye muri JADF.

Iri  murikabikorwa ryatangiye kuri uyu wa mbere tariki 10 Werurwe 2014, rikaba ribaye mu rwego rwo kugaragariza abatuye Akarere ka Gatsibo ibibakorerwa, n’ibyagezweho mu kwezi kw’imiyoborere myiza, ku bufatanye n’abafatanyabikorwa b’Akarere JADF.

Umunyamabanga Nshingwabikorwa w’Intara y’Uburasirazuba Makombe Jean Marie Vianney wari n’umushyitsi mukuru muri iki gikorwa, yavuze ko imurikabikorwa ari igihe cyiza cyo kugaragaza ibyo abantu bakora, ahadakorwa neza hakaba hakosorwa mu rwego rwo kwihutisha iterambere ry’igihugu.

Bamwe mubo twaganiriye bari bitabiriye iri murikabikorwa, badutangarije ko uyu ari umwanya baba babonye wo kugaragaza ibyo bakora bityo bakarushaho kumenyekana, bakabasha gupiganwa ku isoko ry’umurimo.

m_Kugaragariza abaturage ibibakorerwa niwo musingi w’imiyoborere myiza

Gakuru Slvestre wabaye umuhinzi w’intangarugero mu Karere ka Gatsibo

Gakuru Slivestre utuye mu Murenge wa Kabarore niwe wabaye umuhinzi w’intangarugero watoranyijwe n’Akarere ka Gatsibo, akuriye koperative yitwa Akimuhana y’abatubuzi b’imbuto, ubwo twaganiraga yadutangarije ko kuba yitabiriye iri murikabikorwa ari indi ntambwe bateye yo kurusaho kugaragaza ibyo bakora.

Ati:”Muri koperative yacu tumaze kugera ku rwego rusimishije bitewe n’umusaruro tubona aho dutubura imbuto twifashishije amafumbire yabugenewe, ubu tukaba duhaza Akarere ka Gatsibo kose tugasagurira n’amasoko”.

m_Kugaragariza abaturage ibibakorerwa niwo musingi w’imiyoborere myiza1

Abanyabukorikori nabo bari bitabiriye imurikabikorwa

Ubusanzwe iri murikabikorwa riba ryatumiwemo ibigo bya leta, imiryango itegamiye kuri leta, ibigo by’imali, abikorera, za koperartive, abanyabukorikori, abanya matorero n’amadini, inzego z’umutekano ndetse abayobozi b’inzego z’ibanze, bikaba biteganyijwe ko rizamara iminsi ibiri.

First deal with Rwandan criminals on your territory – Rwanda tells SA

$
0
0

Mushikiwabo meets top EU officials, pacifies DRC dilemma

The Minister for foreign affairs, Louise Mushikiwabo has challenged South African government to ‘better serve good diplomatic relations’ by addressing illegal activities of protected Rwandan fugitives on their soil.

The Minister was reacting to recent diplomatic reciprocity in which Rwanda expelled six South African diplomats in reprisal to three Rwandan diplomats expelled from Pretoria.

“Good diplomatic relations better served by South Africa addressing illegal activities of protected Rwandan fugitives on their soil. Rwandan fugitives continue to engage in terrorist acts back home. Despite repeated promises from Pretoria, the problem is unresolved” Mushikiwabo posted on her tweeter handle last night.

Rwanda-South Africa diplomatic row erupted early this week, following the alleged attack on the South African residence of a Rwandan fugitive, Faustin Kayumba Nyamwasa.

Minister Mushikiwabo added that Rwanda had every right to reciprocate by giving a marching order to South African diplomats.

“South Africa expelling law-abiding Rwandan diplomats was simply wrong and Rwanda has every right to reciprocate,” she said.

Rwandan fugitive, Faustin Kayumba Nyamwasa and three others were convicted in Rwanda of being behind a string of grenade attacks that have killed a number of people in Kigali.

Both countries’ diplomatic missions are currently understaffed, with only the High Commissioners untouched by the incident.

 

RALGA irasaba uturere kwirinda kwigana utundi mu gihe ibyo bigana bitari mu nyungu z’abaturage

$
0
0

m_RALGA irasaba uturere kwirinda kwigana utundi mu gihe ibyo bigana bitari mu nyungu z’abaturage

Umunyamabanga mukuru w’ishyirahamwe ry’uturere n’umujyi wa Kigali (RALGA), Karake Théogène arasaba uturere kwirinda kwigana utundi igihe ibyo bigana bitari mu nyungu z’abaturage. Yabivugiye mu biganiro abakozi ba RALGA bagiranye n’abajyanama b’akarere ka Kayonza, komite nyobozi y’ako karere n’abahagarariye abanyamabanga nshingwabikorwa b’utugari n’imidugudu.

Ibyo biganiro byabaye tariki 11/03/2014 bikaba byari bigamije gusobanura imikoranire y’iryo shyirahamwe n’abanyamuryango baryo, kugaragaza ubuvugizi ribakorera no kubabaza niba ubwo buvugizi buhagije kugira ngo aho bitagenda neza hashyirwemo imbaraga.

Mu minsi yashize hari uturere twinshi twagiye dushinga amakipe y’umupira w’amaguru tugashoramo amafaranga menshi kandi hari ibindi bikorwa byihutirwa ayo mafaranga yakabaye akoreshwa nk’uko byavuzwe n’umunyamabanga mukuru wa RALGA. Ati “Gushyiraho ikipe abantu bagashoramo amafaranga menshi kandi hari abana bakirwaye bwaki hari icyo bimaze?”

Yakomeje avuga ko ibi bidasobanuye ko akarere kabujijwe kugira ibyo kigira ku kandi, avuga ko akarere kabonye hari gahunda iteza imbere abaturage ikorwa mu kandi karere ntacyatuma hatabaho gukopera, kuko icyo gihe ubuyobozi bw’akarere buba bugamije iterambere ry’abaturage.

Uyu muyobozi yasobanuriye abitabiriye ibyo biganiro ko leta y’u Rwanda ishishikajwe no guteza imbere abaturage ba yo, kuko uko imyaka igenda ishira hari impinduka nziza zigenda zigaragara haba mu buyobozi no mu baturage muri rusange. Yasabye abayobozi b’umwihariko kwiremamo icyizere cy’ahazaza heza kuko badafite icyo cyizere ntacyo bageza ku baturage.

Umuyobozi w’akarere ka Kayonza Mugabo John yavuze ko hari byinshi bungukiye muri ibyo biganiro. Yavuze ko ubusanzwe buri karere kaba gafite gahunda ya ko y’ibikorwa kateguye, ariko na none ngo hari n’ibyo umuyobozi ashobora kurahura ahandi igihe abona ari ibintu byiza bishobora kugirira akamaro abaturage ayobora.

Na we yavuze ko umuyobozi akwiye gukora ibiri mu nyungu z’abaturage, avuga ko ari yo mpamvu hariho abajyanama baba bahagarariye imirenge yose mu turere, kugira ngo bagaragaze ibikenewe mu mirenge bahagarariye bityo bigenderweho mu gukora gahunda y’ibikorwa by’akarere.

Abitabiriye ibyo biganiro bagaragaje imbogamizi uturere dukunda guhura na yo y’uruhurirane rw’inshingano uturere duhabwa na za Minisiteri n’ibigo bya Leta bitandukanye kandi byose bikazira rimwe, ku buryo ngo bituma abakozi kuva rwego rw’uturere kugera ku tugari batabona umwanya uhagije wo gukora inshingano za bo ngo batange umusaruro.

Umunyamabanga mukuru wa RALGA yavuze ko ibyo ari bimwe mu biraje inshinga iryo shyirahamwe, kugira ngo abanyamuryango ba ryo babashe gukora neza. Ati “turakomeza gukora ubuvugizi kuri izi nzego, kandi bizagerwaho”

Abitabiriye ibyo biganiro bahawe impapuro bujuje bagaragaza uko babona ubuvugizi RALGA ikorera uturere, ndetse banagaragaza ibyo bifuza iryo shyirahamwe ryashyiramo imbaraga kugira ngo ubuvugizi rikorera abanyamuryango ba ryo burusheho gutanga umusaruro.


Nyabihu: Kumurikira abaturage ibikorerwa mu karere kabo bifasha ababikora n’ababikorerwa

$
0
0

Kumurikira abaturage ibikorerwa mu karere kabo, mu rurimi rw’icyongereza bita “Open day” n’intambwe nziza y’iterambere ku babimurikirwa n’ababimurika n’abandi babibona muri rusange.

Mayor w’akarere ka Nyabihu Twahirwa Abdoulatif,avuga ko ari uburenganzira bw’umuturage,kumurikirwa ibikorerwa mu karere abamo

Mayor w’akarere ka Nyabihu Twahirwa Abdoulatif,avuga ko ari uburenganzira bw’umuturage,kumurikirwa ibikorerwa mu karere abamo

Ibi bikaba bigarukwaho n’umuyobozi w’akarere ka Nyabihu Twahirwa Abdoulatif, ushimangira ko iyo abaturage bamenye ibikorerwa mu karere   kabo bibafasha gufatanya n’ababikora mu iterambere ryabo.

Yongeraho ko, iyo umuturage wo muri Mukamira amenye igikorerwa Bigogwe, uwa Bigogwe akamenya igikorerwa Kintobo, bimufasha kukigura hafi bitamuhenze kandi bamwe bakanungukira ubumenyi ku bandi, bigatuma babasha kwiteza imbere. Akaba yishimira uyu munsi Leta yashyizeho umunsi w’imurikabikorwa kuko ufasha abaturage batandukanye.

Ibi kandi bigarukwaho n’umutoni, umwe mu baturage uvuga ko imurikabikorwa rimufasha kumenya ibikorerwa mu karere ke, kwiga no kugisha inama abandi ku buryo babigezeho ngo nawe abe yabigiraho yizamure.

Habumugisha Emmanuel n’abandi bamuritse ibyo bakora,bavuga ko bibafasha kumenyekana bityo abashaka ibyo bakora bakabibonera hafi ndetse n’abashaka kwiga bakigishwa

Habumugisha Emmanuel n’abandi bamuritse ibyo bakora,bavuga ko bibafasha kumenyekana bityo abashaka ibyo bakora bakabibonera hafi ndetse n’abashaka kwiga bakigishwa

Ku bamurika ibikorwa byabo,bavuga ko ari umwanya mwiza baba babonye wo kwereka abandi ibyo bakora,bigatuma bimenyekana kandi n’aho bakorera hakamenyekana,bityo umubare w’ababagana ukiyongera nk’uko byagarutsweho na Habumugisha Michel,ukora ibikomoka ku mpu,Nyirasafari Beatrice uboha imyenda mu ndodo n’abandi.

Abakora ibikorwa bitandukanye n’ababimurika,bakaba basanga ari igikorwa k’ingenzi kugaragaza ibyo bakora,yaba kuri bo ndetse n’abaturage babimurikira.

Uretse kumurika ibikorwa,abari bafite ibibazo nabo babibajije ubuyobozi bufataniriza hamwe kubikemura. Uyu musaza yabajije ikibazo cy’ubutaka yari afite kandi kirakemurwa

Uretse kumurika ibikorwa,abari bafite ibibazo nabo babibajije ubuyobozi bufataniriza hamwe kubikemura. Uyu musaza yabajije ikibazo cy’ubutaka yari afite kandi kirakemurwa

Uretse ibikorwa byo kumurikira abaturage ibibakorerwa cyabaye kuri uyu 12 werurwe 2014 mu karere ka Nyabihu,hbamwe mu baturage banabajije n’ibibazo bagiye bagirana n’abandi,ubuyobozi bw’akarere,imirenge ,utugari n’imidugudu bufatikanyiriza hamwe kubikemura.

 

Nyamagabe: Abafatanyabikorwa bari kumurikira abaturage ibyo babakorera ngo nabo babitangeho ibitekerezo.

$
0
0

Ku mugoroba wo kuri uyu wa

Ku mugoroba wo kuri uyu wa gatatu tariki ya 12/03/2014, abafatanyabikorwa mu iterambere ry’akarere ka Nyamagabe (JADF/Nyamagabe) batangiye imurikabikorwa rizamara iminsi ine, rikaba ari kimwe mu bikorwa biteganyijwe mu kwezi kw’imiyoborere myiza.

Mu muhango wo gutangiza iri

Mu muhango wo gutangiza iri murikabikorwa, umuyobozi w’akarere ka Nyamagabe wungirije ushinzwe iterambere ry’ubukungu akaba n’umuyobozi wa JADF, Mukarwego Umuhoza Immaculée, yatangaje ko riri mu rwego rwo kwereka abaturage ibibakorerwa ngo nabo babone umwanya wo kubitangaho ibitekerezo.

Ati « Abaturage bakamenya ni iki gikorwa? Ni ibiki bibakorerwa? Bagatanga n’ibitekerezo ku byarushaho kunoga. Ari nayo mpamvu turi muri iri murikabikorwa aha ngaha rizamara iminsi ine ».

Iri murikabikorwa ryitabiriwe n’imiryango itari iya leta, abikorera, amadini, imishinga ya leta n’iyigenga, ndetse n’akarere ka Nyamagabe, ngo ni n’umwanya abaturage baba babonye wo kumenya aho akarere kabo kageze ndetse no kuhigira ubumenyi muri gahunda zinyuranye, nk’uko Uwizeyimana Tereza, umwe mu baje kureba ibimurikwa atanga ubuhamya avuga ko yabashije kuhigira uburyo bwo gutegura indyo yuzuye y’abana.

«Hari byinshi twabonye tutajyaga dutegurira abana byamfasha kurwanya bwaki umwana wanjye akarya indyo yuzuye, iiih! ni umwanya wo kwiga, » Uwizeyimana.

Jean Paul Munyandamutsa, ushinzwe ibikorwa by’abafatanyabikorwa mu kigo cy’igihugu gishinzwe imiyoborere (RGB) yasabye abagize JADF ya Nyamagabe gukora bafatanyije kandi bafite intego zigaragara bagamije kugeraho.

Biteganijwe ko iri murikabikorwa rizasozwa kuwa gatandatu tariki ya 15/03/2014 n’igiterane cy’ivugabutumwa cyo gushima Imana cyiswe « Nyamagabe shima Imana », kuko hari aho akarere kavuye n’aho kageze bityo Imana ikaba yaragahaye umugisha.

 

South Africa’s hypocrisy: What happened to these “warning” letters for Rwandan dissidents?

$
0
0

On 6th August 2012, the South African Department of International Relations and Cooperation (DIRCO) released a statement telling the world that it had warned Rwandan dissidents through official letters to desist from conducting political activities on its territory. News of Rwanda is publishing the letters, and asks whether they were merely public relations stunts.

In the past week, South African officials including Justice Minister Jeff Radebe have claimed that Rwandan diplomats were involved in “illegal activities” which prompted them being sent out of the country. The SA establishment has won some points from the incident that was faked from Pretoria itself. At least for now, ordinary South Africans have been diverted away from their biting problems.

However, like Rwanda Foreign Minister Louise Mushikiwabo suggested, Justice Minister Jeff Radebe and his comrades have not told you that they have not addressed an issue constantly raised with them about Rwandan dissidents in your country. Instead, Pretoria has chosen to play blame game.

“Rwandan fugitives continue to engage in terrorist acts back home. Despite repeated promises from Pretoria, the problem is unresolved,” said Mushikiwabo on Wednesday. The “unresolved” problem Mushikiwabo refers to is addressed in the letters below.

These letters were sent by the Department of International Relations and Cooperation (DIRCO) to Kayumba Nyamwasa and Patrick Karegeya. The letters show the South Africans themselves recognized that they are keeping criminals on their territory but chose, from the highest levels, to spend taxpayer’s money on their protection.

South Africa’s hypocrisy What happened to these warning letters for Rwandan dissidents1

 

 

South Africa’s hypocrisy What happened to these warning letters for Rwandan dissidents

Musanze: Isoko ritanzwe neza rikorwa neza- Mayor Mpembyemungu

$
0
0
Isoko ritanzwe neza rikorwa neza- Mayor Mpembyemungu

Umuyobozi w’Akarere ka Musanze, Madamu Mpembyemungu Winifrida avuga ko isoko ritanzwe neza rikorwa neza.

Ubwo yasozaga amahugurwa y’iminsi itatu  y’abagize utunama tw’amasoko tw’imirenge yo mu Karere ka Musanze, kuri uyu wa Kane tariki 13/03/2014,  umuyobozi w’akarere yabasabye kwirinda amarangamutima na ruswa mu gutanga amasoko kuko isoko ritanzwe mu mucyo na rwiyemezamirimo urikora  arikora neza.

Madamu Mpembyemungu Winifrida  avuga ko amasoko yatanzwe mu buriganya agira ibibazo mu kuyakora  kenshi na kenshi ibyo rwiyemezamirimo akora abikora igice kugira ngo agaruze  amafaranga yatanze nka ruswa  mu bagize akanama k’amasoko.

Yaboneyeho kubasaba  gushyira imbere inyungu z’abaturage  bakirinda amarangamutima na ruswa kandi bagakorera hamwe kuko mu gutanga amasoko ngo ni byiza ko abantu bumvikana bakarenga n’ibisanzwe bibatandukanya.

Bibukijwe ko ari akazi gasaba ubwitange n’ubushobozi aho kugakora nabi wakarekera abandi; nk’uko Hitimana Theoneste, umukozi w’Ikigo  cy’Igihugu gishinzwe Amasoko (RPPA) abishimangira.

Abagize utunama tw’amasoko tw’imirenge bagera 75 bahuguwe ku mabwiriza ajyanye no gutanga amasoko, uburyo bategura ibitabo by’amasoko n’uko bifungurwa, nk’uko itegeko ribigena bemerewe gutanga amasoko atarengeje miliyoni 10.

Ndorimana Francois Xavier wavuze mu izina ry’abahuguwe, yasobanuye ko aya mahugurwa bungukiyemo byinshi by’ingirakamaro bizabafasha mu kazi bashinzwe ko gutanga amasoko. Ati: “Turishimira uburyo twakoraga duhuzagurika mu gutanga amasoko…nkeka ko ubwo buryo bugiye gukosoka kuko aya mahugurwa twabonye ashimishije kandi akaba ari ingirakamaro…”

Banagaragaje ko bakeneye n’andi mahugurwa  cyane cyane amahugurwa ngiro (pratique) mu mitangire y’amasoko kuko ayo babonye ari muburyo bw’amagambo gusa (theorie).

Aya mahugurwa  yateguwe n’akarere atangwa  n’abakozi b’Ikigo cy’Igihugu gishinzwe Amasoko  ku nkunga y’Umuryango w’Abadage w’Iterambere GIZ.

UN refused to take charge of M23 combatants – says Rwanda envoy

$
0
0
Rwanda FM Louise Mushikiwabo and UN envoy Eugene Richard Gasana speak to UN chief Ban ki-moon at UN HQ in New York (Rwanda Embassy Photo)

Rwanda FM Louise Mushikiwabo and UN envoy Eugene Richard Gasana speak to UN chief Ban ki-moon at UN HQ in New York (Rwanda Embassy Photo)

Full statement by Permanent Representative to the UN, Eugene Richard Gasana, at the UN Security Council briefing on Monusco/PSC Framework 14 March 2014

Thank you Madame President. I thank SRSG Kobler and SESG Robinson for taking the time to brief us today on the reports of the Secretary-General and ahead of MONUSCO’s mandate renewal.

As the Secretary General report highlights, despite the positive developments of late last year, it is clear that the momentum has slowed, with limited progress on both the political and the military fronts. We are looking at a volatile security situation in not only the East but throughout the country. “Negative forces” are still at rampage; killing and maiming, raping young girls and women, recruiting children and causing thousands of displacements of civilians. The seriousness and scale of killings and violations that continue in Katanga and in areas formerly occupied by M23 in North Kivu are deeply troubling. A major reason for this is the prevalent culture of impunity that continues throughout the country. All perpetrators, whether from the FARDC, which has committed 18 % of crimes reported in 2013, or any other armed group, must be brought to justice and held accountable for their crimes.

There is no doubt, no doubt, that the next few months will be critical and we need to take a serious look at how Resolution 2098 is being implemented especially in the neutralization of negative armed groups; in the consolidation of the peace process, and in the protection of civilians in liberated areas. We welcome the reports presented by briefers on some members of some armed groups that have peacefully surrendered and indeed we applaud FARDC supported by MONUSCO for attacking and destroying a number of ADF camps. The resumption of the Minova trial is another positive development and we look forward to a conclusive prosecution that can set a precedent for future cases. The recently promulgated Amnesty law as per Nairobi agreement is also positive step in national reconciliation but one that will require measurable actions. We urge MONUSCO and international community to closely monitor its implementation.

Madam President,

However, these positive developments should not obscure the fact that one of the oldest armed groups remains at large. As always for the past 20 years, the problem that we have is the posture of the DRC government and the UN peacekeepers “currently MONUSCO” towards the threat posed by FDLR genocidal forces responsible for the genocide against the Tutsi.  Throughout the last quarter of 2013 we were told that FDLR are next on the list of negative forces to be eliminated; what happens from when the promise is made to the next briefing, no one knows, no accountability… At our last meeting on MONUSCO, the military operation plan presented to the Security Council was that FARDC was to go after ADF, they did it. Following that, we were told that MONUSCO was to put their resources against FDLR. Nothing happened! Only a week or two before this briefing, do we hear in the news that there was a military operation against FDLR. This threat of FDLR persists despite the mandate of MONUSCO, which was given extra offensive capabilities after the deployment of the Intervention Brigade and the lack of MONUSCO to commit to fighting this force remains evident.

Once again, It is high time we see a change of attitude of the DRC Government towards the FDLR; Rwanda has for several years expressed legitimate concerns with the lack of political will of the Government of DRC to tackle the threat of FDLR. Various UNSC reports have detailed evidence of all kinds of support given to FDLR by DRC and Rwanda has even provided more.

 The continuous excuses given by MONUSCO again and again when it comes to conducting military operations against FDLR, is kind of disturbing. When it is not excuses of lack of intelligence, (and which Rwanda did share with MONUSCO), it is engaged in propaganda operations to hoodwink the UNSC about military operations with FARDC against FDLR. On 09 Mar 14, MONUSCO/FIB jointly with FARDC raided FDLR illegal roadblock along Karengera – Tongo road. Reliable information reveals that Col Ramadhan, acting FARDC commander of the 8th Military Region, leaked information of the impending FIB attack on FDLR, hence undermining this operation.

It is not only Rwanda expressing frustration over inaction against negative forces; the countries of the region, under ICGLR have expressed frustration by lack of political will by MONUSCO to address the threats of armed groups in the Great Lakes region.  Eastern DRC has been host to domestic and foreign armed groups particularly M23, FDLR and ADF-NALU. As a result, ICGLR came up with detailed mechanisms to address the situation, including political and military measures. Some of these mechanisms have been taken over by UN, including Intervention Brigade under MONUSCO and yet the major threat posed by FDLR has not been tackled. This was again subject of ICGLR Heads of State Summit in Luanda, Angola on 15th January 2014, where the Chiefs of Defence Staff of Angola, Democratic Republic of Congo, Rwanda, Uganda and South Africa were again tasked to assess the situation and come up with new mechanisms of eradicating FDLR.

On the FDLR Current Situation; Let me briefly share with you some updates on the FDLR activities. The FDLR strength is estimated to 3,640 with infantry integral weapons. This strength is likely to increase due to ongoing recruitment and training.  Currently, FDLR is engaged in the following activities:

Enhancing collaboration with FARDC especially at operation level. This has enabled FDLR to refit, re-arm, share intelligence, have freedom of action and free passage for infiltration and terror attacks in Rwanda. Since July 2013 to date, 42 FDLR infiltrators/terror elements have been arrested and undergoing prosecution in Rwandan courts;

Mobilization, recruitment, training and establishment of terror networks in Rwanda. These activities are facilitated by provision of safe passage and logistics by FARDC;

The recent claim by MONUSCO that FDLR is located in populated areas is a sheer lie; instead the outfit has most of its forward units in Virunga National Park in North Kivu Province. It also maintains its dispositions in unpopulated areas of Mwenga and Uvira Territories in South Kivu; and

On Illegal mining and taxation in eastern DRC to sustain the war effort.

Madam President,

I would like to discuss a different issue of M23 Ex-Combatants; while the SG report suggests that consultations on the unresolved issue of these ex- combatants in Rwanda are ongoing; we remind this Council that these combatants have been in Rwanda since March 2013. It is almost a year.  The Government of Rwanda has done everything required by international law to contain this group, including relocating them to Ngoma District in Eastern Province approximately 250 Km from the DRC border, but despite our repeated calls for international community to take over responsibility, not much has been done.   There were some contacts that were initiated in December but its really not that much.

On the report of the PSC Framework, I will not dwell much on that since the implementation of the PSCA will be discussed on 27th of this month in Nairobi.

To conclude, as we have said previously, next month marks the 20thcommemoration of the genocide against the Tutsi and there could be no greater symbol of justice for its victims than the defeat and eradication of FDLR, a virulent genodical force that has been allowed to terrorize the region for the past two decades.

I thank you Madame President

Viewing all 3792 articles
Browse latest View live