Abaturage bo mu mudugudu wa Ninzi mu kagari ka Ninzi mu murenge wa Kagano wo mu karere ka Nyamasheke baratangaza ko gahunda zo kwibuka jenoside yakorewe Abatutsi ndetse n’ibiganiro bitangirwamo bizarinda abana babyiruka muri ibi bihe kuzagwa mu mutego abantu bakuru baguyemo.
Abaturage bo muri uyu mudugudu bagaragje ibi ku gicamunsi cya tariki ya 9/04/2013 nyuma y’ibiganiro bari bavuyemo bijyanye no kwibuka ku nshuro ya 19 jenoside yakorewe Abatutsi muri Mata 1994.
Ibiganiro bya buri munsi bitangirwa hirya no hino mu midugudu muri iki gihe cy’icyunamo cyo kwibuka ku nshuro ya 19 jenoside yakorewe Abatutsi muri Mata 1994 birimo kurushaho kwigisha abaturage amateka ya jenoside yakorewe Abatutsi, ari na ko bafata ingamba zo kuyihashya, nk’uko babitangaza.
Mu biganiro byatangiwe mu mudugudu wa Ninzi, mu kagari ka Ninzi mu murenge wa Kagano wo mu karere ka Nyamasheke kuri uyu wa 9/04/2013 birimo icyo kwibuka, Abanyarwanda baharanira gufata ingamba zo kwigira mu rwego rw’imibereho myiza ndetse n’icyo kwibuka baharanira kwigira mu rwego rw’ubutabera, byagaragaje ko Abanyarwanda ubwabo baba ibisubizo by’ibibazo byabo batagombye gutegereza ak’imuhana.
Intore iri ku rugerero, Dusabeyezu Jeremie watanze ibi biganiro yasobanuriye abaturage bo mu mudugudu wa Ninzi ko mbere y’uko abakoloni baza mu Rwanda, Abanyarwanda bari babanye neza, batekanye kandi bunze ubumwe ariko ko amacakubiri yazanywe n’abakoloni yabibye urwango n’ivangura ryaje kugeza kuri jenoside yakorewe Abatutsi muri Mata 1994 yahitanye Abatutsi basaga miliyoni ndetse igasiga imfubyi, abapfakazi ndetse n’incike hirya no hino; hatibagiwe ikibazo cy’ubuhunzi. Ku bw’ibyo, Abanyarwanda bose bakaba bakwiriye kumva ko jenoside yabagizeho ingaruka bagafatira hamwe ingamba zo kuyirwanya n’ingengabitekerezo yayo.
Uwambajemariya Elisabeth wakurikiranye ibi biganiro avuga ko urubyiruko rufite amahirwe yo kwiga amateka nyakuri y’u Rwanda, bityo bikazabarinda kugwa mu mutego abantu bakuru baguyemo wo gukora jenoside, ahubwo bagakura bumva ko ari Abanyarwanda bunze ubumwe.
Umuyobozi w’umudugudu wa Ninzi Mugwaneza Eugene yashimye uburyo abaturage bo muri uyu mudugudu bitabira ibiganiro ku bwinshi kandi avuga ko bamaze gusobanukirwa byinshi kuko abenshi batari basobanukiwe na jenoside icyo ari cyo ariko ku bwo kwitabira ibi biganiro bakaba bagenda babisobanukirwa kandi bagafata ingamba zo kurwanya jenoside n’ingengabitekerezo yayo.
Uretse ibijyanye n’ibiganiro bitangirwa muri iki gihe cyo kwibuka, ababyitabira bafata umwanya wo kuremera abacitse ku icumu bacyugarijwe n’ubukene, haba mu buryo bwa rusange ndetse n’uburyo bw’umwihariko butegurwa n’abantu mu nzego zitandukanye. Ibi byose bikaba bigamije kwibuka, Abanyarwanda baharanira kwigira.